Domovino, sretan ti 1.mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Domovino, sretan ti rođendan, 25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Bajram u Lupnici, 2.5.2022.godine

Rahmet vam veliki dragi moji roditelji i neka vam dragi Allah podari lijepi dženet.

,,Lupnica,, se pratiti na svim meridijanima svijeta

Šest zemalja iz kojih se najviše prati ,,Lupnica,,

Lupnica snimljena dronom

Pogled na Lupnicu iz ptičije perspektive snimljen je dronom kao i nanovo nasuti put od Trzne kroz Podastine do Osapovice, Smrika i Njivica. Uživajte u predivnim kadrovima i predjelima iz našeg rodnog kraja. Zahvaljujemo se Anđelku i Draganu Bogiću na ovim lijepim fotografijama.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

LUPNIČANI U SVJETSKIM RATOVIMA

U Austro-Ugarskoj je tokom rata izdavan službeni bilten o ranjenim, zarobljenim i poginulim vojnicima u Prvom svjetskom ratu. Poslije rata potraga za sudbinom učesnika u ratu bila je spora i dugotrajna a posebno za nastradalima. Digitalno doba u kome živimo olakšalo je komunikaciju i istraživanje historijskih izvora o sudbini učesnika u ratu. Češki državni arhiv je na svojim web stranicama prvi objavio popis gubitaka za cijelu Austro-ugarsku monarhiju u maju 2010. godine. Poslije su to učinile i još neke austrijske i mađarske web stranice.

Austro-Ugarska je 1878. godine okupirala Bosnu i Hercegovinu. Vojni rok je obznanjen 1882. godine. Stanovnici Bosne i Hercegovine ratovali su u austro-ugarskoj vojsci u Prvom svjetskom ratu od 1914. do 1918. godine. Na početku rata postojala su četiri bosanskohercegovačka regimenta sa sjedištem u Sarajevu, Banja Luci, Tuzli i Mostaru. Peti regiment je osnovan 1915. godine a još tri su nastala tokom rata. Ratovali su u Srbiji, na Soči, u Dolomitima, Poljskoj, Galiciji, Rusiji i Rumuniji. Krajem 1917. godine na ratištu je bilo 298773 vojnika iz Bosne i Hercegovine, mobilizacijom je obuhvaćeno 17,2% cjelokupne muške populacije od 16 do 70 godina. ( Pašić, 2015.). Gubici u ljudstvu bili su veliki na svim ratištima, na kojima su stradali i ljudi iz Lupnice.

Ranjeni i poginuli iz Lupnice u Prvom svjetskom ratu pronađeni na sajtu austrijske web stranice.

Ranjeni su: Talić Ibro, Begić Ibro i Žilić Ramo, a poginuli je Begić Atif.

Ovo je spisak Lupničana koje sam pronašao na sajtu austrijske web stranice. Na toj web stranici ima mnogo imena iz svih sela Dnoluke koji su ranjeni, zarobljeni i poginuli kao pripadnici austro-ugarske vojske, mobilisanih protiv njihove volje da se bore za austro-ugarskog cara, okupirane Bosne i Hercegovine.

POGINULI I UBIJENI LUPNIČANI U DRUGOM SVJETSKOM RATU

Izvođenje radova na putu od Lupnice do Smrika kroz Podastine

Počeli su radovi na nasipanju puta od Lupnice do Smrika kroz Podastine. Put će služiti kao pristupni put, šetnica ljubiteljima prirode i protivpožarni put. Na facebooku u grupi Lupničani – Lupnica – Dnoluka – Jajce, Mirjana Bogić je 26.7.2020. godine navela da radovi još traju i objavila prikaz prikupljenih i utrošenih sredstava do 20.7.2020. godine, za radove na putu.

• 

Povelja kralja Tvrtka I iz 1380. godine je prvi historijski dokument u kome se spominje Lupnica

U povelji kralja Bosne, Tvrtka I koju je izdao 12.3.1380.godine, vojvodi i knezu Hrvoju Vukčiću dobio je na dar selo Lupnicu. Povelja je potpisana i objavljena na kraljevskom dvoru u  Moštrima kod Visokog , u prisustvu četrnaest svjedoka iz svih krajeva države Bosne. Povelja je pisana bosanskim pismom bosančicom. Lupnica se u toj povelji spominje prvi put u historijskim dokumentima i 12.3.2020. godine biće tačno 640. godina.

Ljudevit Taloci (1856-1916), mađarski historičar, koji je pisao o historiji Jajca i vojvodi Hrvoju Vukčiću, utvrdio je na osnovu historijskih dokumenata da selo Lupnica koje se spominje u povelji je Lupnica kod Jajca

Marko Vego , Naselja srednjevjekovne bosanske države

Povelja Tvrtka I iz 1380. godine

Detalj na povelji gdje piše Lupnica

Lupnica

 

Putem našeg djetinjstva

Iz Jajca kada idemo u Dnoluku moramo se u Lučini odvojiti desno sa puta prema Banjaluci. U Hrastovima idemo pravo a desno se put odvaja prema Kruščici. Ispod Borova-Rednog Greba idemo ravno prema Gornjoj Lupnici, Divičanima i dalje prema Bešpelju i Dobretićima, lijevo se odvajamo za Baranske Bare, a još malo naprijed desno se odvajamo za Donju Lupnicu. Na kraju uspona ispod Borova, pred sami izlazak na Trznu lijevo se odvaja PUT NAŠEG DJETINJSTVA koji preko Rednog Greba – ispod Boravice – preko Imačina – ispod Previla – ispod Vidika i Donjh Glogova – pored Jezera – iznad Osapovice – preko Viline – ispod Hrašća – do Smrika i Šuplje stijene – Zlatike i igrališta kod Ćamilove Krčevine vodi do Hodžine vodice da okrijepimo žednu dušu u ovom predivnom krajoliku. Na Smrikama smo provodili najljepše dane našeg djetinjstva gdje smo se igrali na igralištu kod Krčevine, koje je tromeđa sela: Lupnice, Divičana i Podmilačja. Tu je palo mnogo golova, izvedeno mnogo lijepih akcija i odbrana. U trenucima odmora i predaha pojelo se mnogo jabuka, šljiva, trešanja i pečenjaka – bilo je zanimljivo ići u zijan – slatku krađu, to je djeci – čobanima bilo zanimljiv i uzbudljiv doživljaj. Zavirivali smo u šupljinu stijene Zlatike da pronađemo skriveno blago – legenda kaže da je blago tu sakriveno. Ispod Zlatike se sunce kupalo i ogledalo u jezeru obraslom trnjem i šibljem. U Podastinama smo čuvajući krave i ovce na Vilini igrali klise i pale, krme, kula i drugih igara tog lijepog i nezaboravnog vremena… pravili smo bazen za kupanje na Prdljivom vrilu …  a danas, danas je sve drugačije ….   ostala su samo sjećanja na jedno lijepo i predivno djetinjstvo i djecu – danas ljude iz tog vremena sa kojima smo se družili i igrali provodeći zajedno predivne trenutke, dane a bogami i godine …

Da STAZE I PUTEVI NAŠEG DJETINJSTVA ne zarastu i padnu u zaborav pobrinuli su se dobri ljudi koji su organizovali da put bude očišćen, saniran, probijen i osposobljen za normalnu komunikaciju i to za: ljubitelje prirode, šetače, rekrativce, bicikliste, sportiste i sve one koji vole prirodu i uživaju u ljepotama našeg kraja.

Lupničani su dužni financijski pomoći ovu akciju koja je od zajedničkog interesa za nas, našu sredinu i naš kraj. Objavljujemo obavijest od Mirjane Bogić i fotografije od Enisa Begića  koje nam govore o sprovedenoj aktivnosti i akciji.

Obavijest: Mirjana Bogić

Foto: Enis Begić

Porodično stablo Begića – Haščića iz Lupnice kod Jajca

Porodično stablo je sastavljeno na osnovu onog što su znali i ispričali: Ćamil Begić, 2007. godine i Suljo Begić, 2018. godine. Ovo je samo osnova porodičnog stabla po muškoj liniji, koje se stalno proširuje i obogaćuje novim podacima. Zahvaljujem se svima na prethodnoj kao i budućoj saradnji na ovom zajedničkom projektu svih Haščića iz Lupnice kao i svih ostalih koji nam se pridruže da uspješno završimo posao i ostavimo mladim pokoljenjima ovo značajno djelo.